Azione

Kako je nastao kalkulator ?

20. 5. 2015 | od cqadmin | kategorija Nerazvrščeno

5000. godina prije Krista Egipćani su koristili kamenčiće kako bi zbrajali i oduzimali. 2000 godina poslije, 3000. godina prije Krista, Kinezi su izumili te koristili abacus. Abacus je najstarije pomagalo za učenje. Abacus su koristili i stari Grci te Rimljani. U Europi se koristio do 17. stoljeća. kada se u 17. stoljeću počelo koristiti arapske brojke, te računanje na papiru. Nastaju logaritamske tablice, a kao pomoć pri računanju pojavljuje se logaritamsko ili pomično računalo. 1623. godine njemački je matematičar i astronom, Wilhelm Schickard, izumio prvi mehanički kalkulator. Kalkulator je zbrajao, oduzimao, množio i dijelio. Njegov kalkulator ostaje nepoznat slijedećih 300 godina. Rekonstrukcija kalkulatora Wilhelma Schickarda je uslijedila 60-tih godina 20. stoljeća. Francuski filozof i matematičar Blaise Pascal, dao je izraditi mehanički stroj koji je mogao relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve. Stroj je trebao pomoći njegovom ocu koji je radio kao poreznik. Jedina mana je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije bila precizna, te nije omogućavala pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova – stroj je po nazivu Blaise Pascala dobio naziv Pascalina. 1672. godine njemački je filozof i matematičar po imenu Gottfried Wilhelm Leibniz izradio relativno sličan stroj Pascalini. Stroj je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Gottfried Wilhelm Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav. Takav sustav se primjenjuje i dan danas u radu računala. Mnogo godina nakon, točnije 1924. godine, tvrtka TMC udružuje se s još nekoliko srodnih kompanija. Iste te godine nastaje tvrtka International Business Machine skraćeno IBM. IBM i dan danas predstavlja jednog od najznačajnijih proizvođača kalkulatora tj. računala na svijetu. Na pojavu prvog najpouzdanijeg elektroničnog računala znatno je utjecao II. svjetski rat. Pri izradi oruđa za ratne potrebe trebalo je izvršiti velike količine računskih operacija. Zbog tog su na različitim mjestima, u isto vrijeme, svaki u svojoj zemlji, radili na projektu izrade elektroničnog kalkulatora

Mjesečev kalendar

20. 5. 2015 | od cqadmin | kategorija Nerazvrščeno

Mjesečev kalendar je kalendar koji se temelji na mjesečevim ciklusima i kako se to popularno kaže ciklusima mjesečevih faza. Smatra se kako u jednoj mjesečevoj godini ima puno više od 12 sinodičkih mjeseca, te se taj period ponekad naziva i lunarna ili mjesečeva godina.
Lunarni ili mjesečev kalendar je islamski kalendar, a obilježje je da godina traje 12 mjeseci gdje oni nisu povezani s godišnjim dobima, a udaljuju se od solarne godine od za 11 do 12 dana. Većinom se koristi u religijske svrhe, a u Saudijskoj Arabiji se smatra službenim kalendarom. Drugi mjesečevi kalendari vrlo često uključuju dodatne mjesece koji se koriste radi sinkronizacije sa solarnim kalendarom. U Škotskoj je pronađen najstariji mjesečev kalendar te datira od prije oko 10 000 godina BP. U većini mjesečevih kalendara, mjeseci odražavaju ciklus mjeseca, te se tome dodaju i prijestupni mjeseci, a pravi primjer tome su kineski i hinduistički kalendari. Ovi su kalendari vrlo raznoliki, jer imaju raznovrstan broj mjeseca u godini, razlog tomu je da svaka solarna godina nema jednako trajanje. Smatra se da bi godina trebala biti nužna, te da svake dvije do tri godine sama godina mora imati 13 mjeseci. Također se mjesečevi kalendari razlikuju po jednoj bitnoj stavki, a to je koji je dan prvi u tekućem mjesecu. Tako primjerice u nekim mjesečevim kalendarima poput kineskoga kalendara prvi je dan u mjesecu onaj kada se u vremenskoj zoni događa astronomski mlađak. U drugim hinduističkim kalendarima svaki sljedeći mjesec započinje prvim danom nakon uštapa ili mlađaka. U davnini se hebrejski kalendar temeljio na prvom ukazanju mjesečeva lika.
Smatra se kako dužina mjesečevog ciklusa varira oko prosječne vrijednosti. Upravo zbog toga su motrenja vrlo ne određena te se da bi se izbjegao ovaj problem javlja pokušaj nastanka fiksnih aritmetičkih pravila koja bi služila za određivanje početka svakog novog u kalendaru.

Točno vrijeme međunarodno

20. 5. 2015 | od cqadmin | kategorija Nerazvrščeno

Kako je Velika Britanija prerasla u naprednu pomorsku naciju, britanski mornari zadržali su najmanje jedan kronometar na GMT za izračunavanje svoje zemljopisne dužine od Greenwich meridijana, koji se po konvenciji smatra zemljopisne dužine od nula stupnjeva,  međunarodno usvojen na konferenciji 1884. godine. Sinkronizacija kronometra na GMT nije utjecala na brodske putove. Ali ova praksa, u kombinaciji s pomorcima iz drugih zemalja koji su koristili metodu lunarne udaljenosti na temelju opažanja u Greenwichu, dovela je do toga da se GMT koristi u svijetu kao standardno točno vrijeme neovisno o mjestu. Većina vremenskih zona su na temelju GMT, kao pomak od nekoliko sati (a možda i pola sata) “ispred GMT” ili “iza GMT”. Srednje vrijeme po Greenwichu je prvi puta usvojeno preko otoka Velike Britanije, od strane željezničkog kolodvora 1847, a gotovo sva željeznička poduzeća su ga polako prihvaćale. Postupno je usvojen za druge svrhe, ali pravni slučaj 1858. godine zadržao je lokalno srednje vrijeme kao službeno,točno vrijeme. No, dolazi do promjene 1880. godine, kada je točno vrijeme po Greenwichu zakonski prihvaćeno u cijeloj Velikoj Britaniji. GMT je usvojen na otoku Man 1883, Jerseyu 1898. i Guernsey u 1913 godini. Hrvatska je usvojila GMT 1916, prateći grad Dublin u međuvremenu. Satni vremenski signali iz Greenwich zvjezdarnice su prvi put emitirani 5. veljače 1924. godine. Dnevna rotacija Zemlje je donekle nepravilna i usporava lagano; dok atomski satovi čine mnogo stabilniju vremensku bazu. Dana 1. siječnja 1972. godine, GMT se zamijenio kao međunarodno civilno točno vrijeme putem koordiniranog univerzalnog vremena. Univerzalno vrijeme (UT) i taj pojam je uveden 1928. godine, predstavlja prosječno točno vrijeme po Greenwichu i određuje se na tradicionalan način u skladu s izvorno definiranim univerzalnim danom; od 1. siječnja 1956. (odlukom Dublina 1955. godine, na inicijativu Williama Markowitza) ovaj “sirovi” oblik UT je bio ponovno označen UT0 i učinkovito je maknuo oblik UT1 (UT0 je izjednačio efekte polarnog lutanja) i UT2 (UT1 je izjednačio i godišnje sezonske varijacije u Zemljinoj rotacijskoj stopi).

Prevoditelj i njegova točnost

15. 2. 2015 | od cqadmin | kategorija Nerazvrščeno

Oprez na internetu uvjek je dobrodošao, jer informacije na njega može dodajati praktički svatko. Čitanje vijesti, gledanje slika ili videa, informacije na forumima – svugdje je potrebno biti pažljiv. Isto tako je i na strancama, gdje se nalazi online prevoditelj. Takve stranice so super, ali njihova točnost prevađanja nije baš uvjek najsigurnija. Prevoditelj zbog toga upotrebljavajte samo tada, kada morate prevesti neku rjiječ ili rečenicu za sebe, ako pak to radite u neke malo ozbiljnije svrhe, onda pak morate tome prevodu dodati i nekoliko svoga znanja, kako bih pravilnost prevoda bila maksimalno točna. Prevoditelj neka vam kao takav bude samo u pomoč, kada vas zanimaju neke riječi ili rečenice na tuđem jeziku i želite jih jednostavno prevesti u neki vama dobro poznati i domač jezik.

Online kalkulator

10. 2. 2015 | od cqadmin | kategorija Nerazvrščeno

 

Online kalkulator (več …)